Štiklicama po zagrebačkim ulicama

Podloga je bila savršena za utrku by neravalentic

Zagreb je i ove godine potvrdio svoje mjesto na katri skijaških destinacija Audi FIS svjetskog skijaškog kupa. I ove godine organizatori su potvrdili svoju umješnost organiziranja utrka unatoč strepnjama da neće biti dovoljno snijega. Prvi na rasporedu bio je šesti po redu održani ženski slalom 3.siječnja. Unatoč očekivanjima Ana Jelušić i Nika Fleiss nisu pokazale zavidnu formu iako su uzele bodove.


Staza se ravnala nakon svakog skijaša, no mnogi nisu završili prvu vožnju by neravalentic

Najviše nada polagalo se u Ivicu Kostelića kojeg ni operacija odrađena 20-ak dana ranije nije mogla spriječiti u nastupu. Nažalost, zbog previše smrznute staze, i nedovoljno oporavljenog koljena nije se uspio plasirati u drugu vožnju.Pobjednici ovogodišnjih slaloma već tradicionalno su krunjeni kristalnom krunom, kako i priliči kraljevima i kraljicama, i to u ženskoj konkurenciji Sandrine Aubert, a u muškoj konkurenciji po drugi put je slavio Giuliano Razzoli.


Navijačko ludilo sa godinama ne slabi by neravalentic

Navijači su i ove godine bili brojni oko 10-15 tisuća po trci, no ono što je dalo posebno priznanje ''Snježnoj kraljici'' jest potvrda FIS-a da će se i muška i ženska trka definitivno održati i iduće 4 godine u istom terminu. Zagreb i dalje ostaje jedini glavni grad upisan u FIS-ovu kartu muških i ženskih skijaških utrka, što bitno pridonosi i turističkom razvoju glavnog rada, čiji je program u dane natjecanja obogaćen raznim koncertima i kulturnim manifestacijama.

U opuštenoj atmosferi nastaju najbolji ritmovi by neravalentic

U ovo blagdansko vrijeme kad je teško naći temu koja ne uključuje kupovinu darova u zadnji čas, nepregledne gužve na blagajnama, živčane vozače na cestama, posjetili smo jedan potpuno drugačiIako je Afrika tisućama kilometara daleko, duh Afrike osjeti se i u Zagrebu. Sasvim običan turistički posjet Africi za trojicu prijatelja se pretvorio u nezaboravno iskustvo koje i danas zaživi svaki put kad zasviraju svoje bubnjeve. Mjesec dana turneje po Africi počelo je i završilo u zapadno-afričkoj državi Givineji, gdje su zaljubivši se u djembe bubnjeve ostali usavršiti sviračko znanje. Ubrzo po povratku u Zagreb nastao je Naš mali Afro Bend
Nenad Kovačić, Krunoslav Kobeščak i Martin Turšić tehniku djembe bubnjeva naučili su od najvećeg majstora tog insrtumenta Mamady Keitea. Želeći prenijeti duh Afrike i naučenu svirku ljudima oko sebe počeli su aktivno svirati, te su svoj debitantski nastup imali u kolovozu 2008. godine imali na koncertu Trip to Zion.


Nakon početnika, zasvirao je izvorni djembe bubnjar i sve ostavio bez daha by neravalentic

Danas Naš mali Afro Bend broji šest članova, bolje rečeno jednu članicu i pet članova; Ivana Đula svira djembé i dunovi te balafon, Nenad Kovačić svira djembé i dunove, Krunoslav Kobeščak, Marin Begović i Martin Turšić također sviraju djembé, dunovi a Marko Gajer svira balafon, dunove.Danas sviraju po klubovima i caffe barovima koji uglavnom okupljaju alternativnu publiku, dok su koncerte održali u KSET-u i PAUK-u. Karakteristika njihovih koncerata je potpuna opuštenost kako izvođača tako i publike, a ako ste jednom bili na njihovom kocertu, to baš ništa ne znači jer ima mogućnost takve improvizacije, da je svaki njihov koncert novo putovanje u Afriku.
Ono što posebno služi na čast Naš mali Afro Bendu jest činjenica da se rado odazivaju na humanitarne i sl. akcije, pa su tako prošle godine u Sisku održali koncert i edukativno predavanje o Gvineji u sklopu proslave Međunarodnog dana borbe protiv rasizma.

Logo uz koji su rasle generacije by neravalentic

Zagreb je nekad imao jaku rock scenu. Novi val je vladao gradom, naši roditelji su odrastali u klubovima poput Kulušića, Jabuke i Tvornice. Što je danas sa tim mjestima? Da li su i dalje jednako popularna u konkurenciji sa sveprisutnim šundom narodnjačke i turbo folk glazbe, koja trešti iz gotovo svakog automobila danju te iz gotovo svakog kluba noću? Ipak to je neka druga priča, trendovi dolaze i odlaze, popularnost im raste proporcionalno sa zgražanjem javnosti, a kultna mjesta ostaju. Dok za Tvornicu i Jabuku straha nema, jer više puta u tjednu svoje prostore pune raznim programima i koncertima što se dogodilo sa Kulušićem?


Stanari su se neprestano žalili na buku iz prizemlja by neravalentic

Jedna od legendi zagrebačkog noćnog života već nekoliko godina je zatvorena nakon što su stanari zgrade upjeli ishoditi zatvaranje zbog nepodnošljive buke. No, da li je to mjesto zaslužilo zatvaranje ili je Grad trebao uložiti u renoviranje i izgradnju zvučne izolacije koja bi omogućila nesmetan suživot stanara i kluba.Nikoga nije pretjerano zabrinulo da se tako lako zatvorio klub koji u kojem su Psihomodopop, Bajaga, Đavoli, održali svoje prve koncerte. Klub u kojem je Azra u ekstazu tjerala sljedbenike Novog vala, klub u kojem je bila snažna i inozemna scena pa su tako i slavni Pixiesi održali koncert upravo u Kulušiću.



Kulušić počiva u miru čekajući nove gužve na ulazu by neravalentic

Nakon zatvaranja zbog nepridržavanja radnog vremena klub je preimenovan u vjersku zajednicu Prečasnog srca Mladena mučenika. Bio je to samo paravan za daljnji, ilegalni rad kluba, no ni to nije bilo dugog vjeka.Danas Kulušić zjapi prazan. Vrata su zatvorena čeličnom rešetkom a tek križ sklopljen od dvije odbačene daske šalje poruku ''Počivao u miru''. Iako se posljednjih godina spominje kako će Grad otkupiti Kulušić i ponovno otvoriti njegova vrata, sve se više čini kako klub ostaje as u rukavu koji se kandidati služe u predizbornim kampanjama, ne bi li pridobili mlađu populaciju. Ono što daje barem malu nadu, jest novo okupljanje poklonika Kulušića na društvenoj mreži Facebook gdje je organizirano internetsko potpisivanje peticije kako bi se pokrenula inicijativa za oživljavanjem kluba.

Knjiga je objavljena u izdanju Matice hrvatske by nera valentic


U Matici hrvatskoj 17. prosinca održana je promocija nove knjige dr.sc. Bože Skoke ''Država kao brend''. Ova knjiga ujedno je i doktorska disertacija dr.sc. Bože Skoke, no njen značaj uveličava činjenica kako je ''Država kao brend'' prva knjiga na našim prostorima koja se na teorijskoj razini bavi problematikom upravljanja nacionalnim identitetom i imidžom u svijetu koji svakim danom postaje sve globaliziraniji.
Na promociji knjige uz samog autora dr.sc. Božu Skoku govorila su tri uvažena stručnjaka iz područja odnosa s javnošću, odnosno političkog komuniciranja i političke psihologije. Jedan od njih ipak je imao najveći utjecaj u nastanku ove knjige, to je prof.dr.Ivan Šiber koji je bio autorov mentor pri izradi doktorata, odnosno ove knjige. On je istaknuo kako njiga, ''Država kao brend'' dolazi u pravo vrijeme na tržište kada Hrvatska što brže mora izgraditi svoj imidž i identitet kako bi što postigla što bolji uspjeh na međunarodnom planu i euroatlantskim integracijama.


Salon Matice hrvatske ugostio je vrhunske stručnjake na području komunikacija by neravalentic

Druga dva govornika bila su prof.dr. Zoran Tomić nositelj katedre za odnose s javnošću na Sveučilištu u Mostaru i prof.dr. Dejan Verčić sa Sveučilišta u Ljubljani. Oba su istaknula kako je dr.sc. Božo Skoko ovom knjigom i obranjenim tezama pogodio u samu srž problematike odnosa s javnošću kako i u Hrvatskoj tako i u državama koje vode na ovom području, primjerice SAD-u.
Zaključak je kako će ova knjiga postati nezaobilazan vodič politolozima, političarima i studentima odnosno svima onima koji su zainteresirani kako država stvara identitet odnosno imidž u današnjem globaliziranom svijetu. Možemo reći kako će u skoroj budućnosti svijetom vladati one zemlje koje uspiju izfraditi najbolji imidž i karizmu prema ostalima.

Prosvjed novinara pod parolom ''Stop cenzuri-sloboda novinarima'' održan je 10. prosinca pred Novinarskim domom, centrom Hrvatskog novinarskog društva. Pred Novinarskim domom okupili su se članovi struke, novinari tiskanih medija, radija i televizije kao i studenti i ostali aktivisti želeći ukazati na probleme novinarske struke u Hrvatskoj. Sudionici su naglasak stavili na zahtjeve za drugačijim uređenjem redakcija, potrebom da kolektiv bira i razrješuje urednike pojedinih medija, ali i sve češće napade na novinare. Kao posebnu opasnost novinari su u svojim govorima istaknuli problem cenzure i autocenzure, koji je usko povezan sa odnosom medija sa oglašivačima ali i političkim strujama u državi.


Pred Novinarskim domom prosvjedovale su i televizijske zvijezde by neravalentic

Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog noviraskog društva naglasio je kako je novinarstvu hitno potrebno vratiti dostojanstvo i profesionalizam.
Unatoč tehničkim problemima struke kao što su cenzura, autocenzura, problem uplitanja oglašivača u uređivačku politiku, zasigurno najveće osude upućene su nasilju nad novinarima.
Bilo bi gotovo nemoguće ne osvrnuti se na višestruke napade na Dušana Miljuša kao i na ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića. Upravo su ti događaji utjecali na položaj hrvatskog novinarstva na rang listi ''Reportera bez granica''.
Nakon prosvjeda pred Hrvatskim novinarski društvom, prosvjednička kolona se uputila prema Ministarstvu kulture, gdje su pismo predali pismo namjere ministru kulture Boži Biškupiću u nadi da će se nešto ipak s vremenom promjeniti, počevši sa izmjenom Zakona o medijima.


Studenti su aktivno podržali svoje kolege by neravalentic

Zagreb fashion week osim modne ima i humanitarnu notu. Iako su u trodnevnoj manifestaciji u Boćarskom domu prikazni trendovi za iduću sezonu, organizatori Zagreb fashion weeka nisu zaboravili i na one kojima je pomoć najpotrebnija.
Već tradicionalno Zagreb fashion week organizira tzv. Fashion buvljak, mjesto na kojem hrvatska estrada ali i popularni političari i sportaši, prodaju svoju brandiranu odjeću u humanitarne svrhe. Ovogodišnji Fashion buvljak održan je u suradnji sa humanitarnom akcijom RTL televizije ''RTL pomaže djeci- ''Budi mi prijatelj''. RTL-ova akcija ''Budi mi prijatelj'' već nekoliko godina pomaže različite ustanove za nezbrinutu djecu, dječje bolnice, izgradnju dječjih igrališta, vrtića itd. Sredstva prikupljena na Fashion buvljaku pridodana su tom fondu.


Glumice i manekenke zajedno su prodavale svoju skupocjenu odjeću by neravalentic

Tako su u Cinestaru Novi Zagreb tskoro puna četiri sata svoju odjeću i druge sitnice prodavali su hrvatski dizajneri: Đenisa Pecotić, Mina Petra, Tatjana Vučetić Grgurina, Andrijana Krivić, Matija Vuica, Dajana Vuksan, Irena Berišić Turk, Ines Zrnc Gregorina, Charlie (Tomislav Bahorić) i Kristina Burja te brojni poznati: Lejla Filipović, Luka Grubišić, Anita Malenica, Sonja Kovač, Ivan Mitrović, Leo Amir Kazić, Boris Kosmač, Jurica Pađen, Morana Gruden Paliković u ime Vesne Pusić, Mia Begović, Maja Lena Lopatny, Minea, Ines Preindl, Ivanka Mazurkijević, Antonija Blaće, Renata Sopek,Giana Apostolski, Milanka Opačić, Gordana Buljan Flander, Cvitan Jergović, Antonija Šola, Anica Kovač, Ksenija Gelis, Dvina Meler, Natali Križan, Ivana Ergić, Stefani Hohnjec, Stefano Marchi, Iva Kastrapeli, Andrea Atanasov, Ljubica Vrsaljko, Iva Šarić, Vesna Vrabec, Snježana Radić te udruga Hrabro srce i ekipa RTL televizije.


Poznati su prodavali ali i kupovali od svojih kolega kako bi novčano pridonijeli akciji by neravalentic

Odjeću su velikodušno donirale i modne kuće Max&CO., Sportina Group (Tally Wally, ...), Diadema, Watch Centar (Guess), Moda Stolnik, Leonarda L., I-Gle, Iris moda (Mango, Accessorize), Consule (Lacoste & Calvin Klein), Ghetaldus, Jadran nautika (Paul&Shark), Lantea grupa, Apriori (Hilfiger, Ralph Lauren Polo, Max Mara, ...), Marks & Spencer, My Life, Art Bijou, WGW, Bilbo i Colins pa se tako po iznimno niskim cijenama moglo kupovati odjeću poznatih svjetskih i domaćih modnih marki.
Nadamo se da će i druge organizacije priključiti se sličnim humanitarnim akcijama, jer upravo je djeci u ovo blagdansko vrijeme pomoć najpotrebnija.

David Plouffe napunio je veliku dvoranu Hypo Expo centra by neravalentic

U organizaciji Weekend media festivala 3. prosinca u Hypo Expo centru u Zagrebu je gostovao David Plouffe. Donedavno potpuno nepoznat PR stručnjak, svjetsku slavu je postigao vodeći predsjedničku kampanju Baracka Obame.
Kako je potpuno nepoznat PR stučnjak od relativno nepoznatog američkog senatora uspio napraviti predsjedničkog kandidata koji čija je slava i prihvaćanje prešla granice Amerike? D. Plouffe smatra kako je tajna u volonterima koji su osobno pristupali svakom potencijalnom kandidatu, kao i u kampanji koja se vodila socijalnim mrežama. Ukratko, Plouffe je svoju strategiju uspio objasniti u jednoj rečenici.
Upravo je web stranica mybarackobama.com te konstantna prisutnost na socijalnim mrežama poput Facebooka, My Spacea i Twittera bila prevrat u političkoj kampanji. Kako Plouffe kaže prepoznao je važnost koju američki narod daje socijanim mrežama kao i njihovu sveprisutnost na istima.
Unatoč njegovom iscrpnom predavanju o kampanji Baracka Obame publika je ostala zakinuta za konkretne Plouffeove odgovore. Primjerice na pitanje, da li bi jednak uspjeh polučio da je vodio istu takvu kampanju republikanskog kandidata (činjenica je da je Amerika bila sita republikanske politike), Plouffe je u manirama PR stručnjaka dao diplomatski neodređen odgovor.


Predavanju D. Plouffea predhodilo je sučeljavanje predsjedničkih kandidata by neravalentic

Ono što je publiku zabavilo više od samog Davida Plouffea bilo je sučeljavanje predsjedničkih kandidata, koje je prethodilo glavnom događaju dana. Od politički relevantnih kandidata prisutni su bili Vesna Škare Ožbolt, Vesna Pusić, Ivo Josipović i Andrija Hebrang, dok se na sučeljavanju se nisu pojavili Nadan Vidošević i Milan Bandić.
Britki Mislav Bago raspravu je konstanto držao živahnom pa su tako predsjednički kandidati, svojim odgovorima na dvosmislena Bagina pitanja, davali odgovore koji su publiku nekoliko puta nasmijali do suza.

Po uzoru na ostale europske metropole i Zagreb ima svoj modni tjedan. Trinaesti put po redu, modni tjedan je održan u balonu Boćarskog doma. na trodnevnoj manifestaciji prikazane su kolekcije studenata Tekstilno tehnološkog fakulteta, kolekcije renomiranih hrvatskh dizajnera kao i inozemnih gostiju iz Mađarske, Rusije, Italije i Portugala.Pod pokroviteljstvom Dreft proizvoda tema ovogodišnjeg Zagreb fashion weeka bila je ''Modna škola''. Ovom temom organizatori su htjeli naglasiti kako je stručno, sveučilišno obrazovanje dizajnera jako važno ali i činjenicu kako se svake godine iznova nagrađuju najbolji kreatori studenti i njihove kolekcije.


Studenti su pokazali svoju viziju kolekcije proljeće/ljeto 2010. by neravalentic

Sukladno poruci svaka revija je počinjala i završavala zvucima školskog zvona.
Treba naglasiti kako ovogodišnji Zagreb fashion week ima i humanitarnu notu. Tako se već tradicionalni ''Fashion buvljak'' povezao sa humanitarnom akcijom RTL televizije ''Budi mi prijatelj'. '' Fashion buvljak'' će se održati 5. prosinca u Avenue Mallu, gdje će hrvatske estradne zvijezde prodavati brandiranu odjeću po pristupačnim cijenama. Zadnji dan fashion weeka podijeljene su nagrade najboljima.


Uz domaće kreatore izlagali su gosti iz inozemstva by neravalentic

Za najbolju manekenku ovogodišnjeg Zagreb fashion weeka izabrana je Aleksandra Grdić. Najbolja mlada dizajnerica bila je Maja Hrastinski, a glavna nagrada ''Manda'' pripala je Zoranu Aragoviću za kolekciju ''BiteMyStile''. Unatoč velikoj reklami i live najavi u središnjem dnevniku HRT1 Zagreb fashion week nije bio naročito posjećen. Posjet hrvatskih zvijezda i zvjezdica je izostao. Saznajemo ignoriranje Zagreb fashion weeka rezultat je sukoba sa organizatorima drugog najvećeg modnog događanja u Hrvatskoj, Cro-a-portera. Doima se kako hrvatski ''celebovi'' više preferiraju Cro-a-porter jer je poznato kako se tamo predstavljene kolekcije često poklanjaju poznatim hrvatskim ličnostima.

Kratko razdoblje zabrane rada nedjeljom brzo je utonulo u zaborav no i za vrijeme, te zloglasne ''shopping prohibicije'' postojalo je mjesto koje je i nedjeljom diktiralo trendove. Tek jedna od običnih zagrebačkih tržnica, ona na Britanskom trgu, nedjeljom ujutro postaje tržnica sa ponudom na kojoj bi joj sve ostale tržnice grada pozavidjele. Povrće svoje mjesto ustupa antiknom nakitu, voće svoje mjesto prepušta vrijednim knjigama, dodatne police za prodaju svoje mjesto ustupaju starinskim komodama, slikama i regalima…


Knjige su znatno povoljnije nego u antikvarijatima by neravalentic

Sve je to dio stalne postave sajma antikviteta na Britancu. Na prvi pogled sve se doima kao gomila kiča, no kad uđeš pod površinu sajam se ti se brzo uvuče pod kožu. Sjajne niske bisera, broš sa kukcem zarobljenim u jantaru, sve priziva duh nekih prošlih vremena. No, začudili bi se koliko žrtava mode zalazi na sajam. Kako prodavači kažu; često zaluta i pokoja ''zvjezdica'' sa estrade.
Zašto i oni tamo zalaze? Situacija je zapravo jako jednostavna. Kupljen nakit na sajmu, lako prati trendove.
Iako upravo trendovi često zarobe u opći košmar komercijalizacije i uniformiranosti, oni svoju inspiraciju crpe iz nekih prošlih desetljeća. Sitnice sa sajma su idealna prilika za biti ''in'' a opet drugačiji.
Zasigurno najzanimljiviji, nakit nije jedino što se na Britancu nudi. Prekrasne stare škrinje i komode se uz samo malo truda i boje mogu vratiti u život te dati retro štih stanu punom modernih gadgeta.


Neki predmeti su izrazito skupocjeni i rijetki by neravalentic

Sajam na Britancu je prilika da sebe i svoj životni prostor učinite drugačijima. Ipak, nemojte se začuditi cijenama nekih predmeta. Iako se može naći jeftinih a prekrasnih stvari, neki predmeti postižu visoke cijene.
Često se radi o jako rijetkim i vrijednim primjercima nakita, antiknog posuđa i srebrnine, no ako imate istančan ukus za takve stvari nećete se libiti platiti i taj veći iznos, znajući da u antikvarijatu takvi predmeti koštaju i trostruko više.Prije nekoliko godina sajmu antikviteta prijetilo je gašenje zbog četverostrukog poskupljenja najma štanda. Ipak gradske vlasti cijenu najma su vratile na staro nakon apela prodavača ali i kupaca kojima je nedjeljni sajam dio životnog rituala.

Pogled na sam ulaz sajma by neravalentic

Ovogodišnji sajam knjiga i učila Interliber održao se u 5 i 6 paviljonu Zagrebačkog velesajma. Interliber je 32.put po redu otvorio svoja vrata svim zainteresiranima za knjige i multimediju na gotovo 16 tisuća četvornih metara na kojima je svoje publikacije ponudilo 290 izlagača iz 9 zemalja. Na sajmu je predstavljeno mnogo novih naslova, no program je uz prodajni sadržaj ponudio mnogobrojne prezentacije, nastupe pisaca i nakladnika te niz stručnih sadržaja.Ove godine bilo je manje izlagača nego prošlih godina, ali knjiga koje su snižene i do 70 % svoje cijene nije manjkalo. Izlagači su potvrdili da broj posjetitelja nije u padu no da je kupovna moć, unatoč velikim sniženjima, osjetno slabija.
Ipak svi dojmovi govore kako izlagači Interliber doživljavaju kao svečanost izdavačke industrije u Hrvatskoj te rado i susretljivo prezentiraju svoje novitete.


Unatoč popustima ostalih najviše profita ostvaruju izdavači školskih udžbenika by neravalentic

Posljednjih godina Interliber je održan su u sklopu programa Zemlja partner, pa su tako dosadašnji partneri bili Mađarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska matica iseljenika-pisci i nakladnici iz dijaspore, Slovenija, Poljska te Izrael. Time sajam knjiga i učila polako poprima međunarodni značaj.
Unatoč praksi da se Interliber održava u suradnji sa zemljom partnerom, ovogodišnji partner Bugarska, otkazala je najavljenu suradnju nakon što je bugarska vlada, nakon smjene valsti, srezala budžet bugarskim izdavačima.
Uz Interliber se 3.put po redu održao i Sajam glazbe i multimedija koji je dodatno obogaćen Sajmom plesa. Sajmovi su održani pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture koje, kako je sam ministar Božo Biškupić naglasio, prati podupire izdavaštvo u cijelom razvojnom lancu; od same ideje do gotovog produkta, knjige.